Na temelju čl. 39. Statuta DV GRIGOR VITEZ iz Samobora, Upravno vijeće je na 4. sjednici održanoj dana 28.09.2017. donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića GRIGOR VITEZ iz Samobora.

Ravnateljica Sandra Ivanuš

U Samoboru, 28.09.2017. Klasa: 001-05/17-01/1 Urbroj: 238/27/71/02-17-1

Kurikulum za 2018. – 2019. godine možete pročitati OVDJE

Kurikulum za 2017. – 2018. godine možete pročitati OVDJE

Kurikulum za 2016. godinu možete pročitati OVDJE

Kurikulum vrtića Grigor Vitez sukladan je Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Kurikulum našeg vrtića je teorijska osnova na kojoj se temelji odgojno-obrazovni rad i predstavlja osobnu iskaznicu vrtića te odraz naše vlastite odgojno-obrazovne filozofije. Sadržava našu misiju, viziju, vrijednosti, načela i ciljeve te je polazište u izradi programa rada i profesionalnog razvoja. Kurikulum našeg vrtića oblikovan je s obzirom na specifičan kontekst, odnosno kulturu i tradiciju okruženja u kojem se on nalazi. Njegovu kvalitetu određuju prostorno-materijalni uvjeti i socijalno okruženje koje se kontinuirano propituje i unapređuje u vrtiću. U izradi kurikuluma polazište je dijete (njegovi interesi, potrebe i mogućnosti).

Vizija DV

Vrtić kao mjesto kvalitetnog življenja djece i odraslih uz poticanje osobnog razvoja svakog pojedinca sukladno njegovim potrebama i mogućnostima u stimulativnom okruženju.

Misija DV

Provedbom različitih programa utemeljenih na humanističko-razvojnom pristupu razvijati potencijale djece i odraslih uvažavajući njihove individualne potrebe i interese, kako bismo doprinijeli njihovu razvoju kao odgovorne i cjelovite osobe.

Vrijednosti za koje se zalažemo

Vrijednosti koje bi trebale unaprjeđivati intelektualni, društveni, moralni i duhovni razvoj djece i odraslih:

Komunikacija – komunikacija koja omogućuje činjenično, točno, ciljano, odgovorno i transparento

sporazumijevanje.

Znanje – znanja koja omogućuju stjecanje vještina potrebnih za kvalitetno življenje djece i odraslih.

Uvažavanje različitosti – prihvaćanje drugih sa svim njihovim različitostima.

Odgovornost –  zadovoljavanje vlastitih potreba na odgovoran način, ne na uštrb drugih; odgovornost prema

sebi, prema drugima i imovini.

Autonomija – sloboda mišljenja, odlučivanja i djelovanja.

Kreativnost – divergentno mišljenje

Načela

Temeljna ljudska načela su smjernice za ljudsko vladanje koja imaju trajnu vrijednost. Kad cijenimo ispravna načela imamo istinu – znanje o stvarima kakve one jesu.

Temeljna ljudska načela:

Načelo humanizma – mišljenje i djelovanje koje na prvo mjesto stavlja čovjeka i njegove

potrebe, poštuje se mišljenje druge osobe i nastoji naći rješenje problema, a ne poraziti drugu osobu

Načelo odgovornosti – odgovorno ponašanje u problemnoj situaciji, prema sebi i prema

drugima polazeći od odgovornosti upravljane izunutra, a ne od odgovornosti upravljane izvana (pravila)

Načelo ravnopravnog dostojanstva – prihvaćanje razlika i nastojanje da se te razlike iskoriste za zajednički napredak

Načelo sudjelovanja – iznošenje vlastitih stajališta i slušanje tuđih te donošenje vlastitih odluka

 Geslo: U sadašnjosti mali – u budućnosti veliki i odgovorni

 Ciljevi:

Poticanje razvoja odgojitelja kao modela socijalne kompetencije.

Razvijati socijalne vještine odgojitelja i djece za građenje kvalitetnih međuljudskih odnosa.

ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA RAZINI USTANOVE

Zadaće na razini ustanove

* nastavak unapređivanja i oblikovanja poticajnog materijalnog,  socijalnog i vremenskogokruženja prostora odgojnih skupina te realizacija oblikovanja zajedničkih prostora u funkciji igre i učenja djece. Primjena suvremenih procesa učenja djece, poticanje suradnje, timskog rada i kvalitete interakcije na svim razinama;

* stvaranje suradničkog ozračja u odgojno-obrazovnoj ustanovi i uspostavljanje partnerskih

odnosa između svih sudionika odgojno obrazovnog procesa: dijete-dijete; odrasli-dijete i odrasli-odrasli;

* osvještavanje i stjecanje vještina za kvalitetne međuljudske odnose (odrali – odrasli, odrasli – dijete)

* pokretanje projekata prema interesu djece , praćenje, dokumentiranje i prezentacija projekata.

Bitna zadaća

  1. Poticanje razvoja socijalnih kompetencija

U odnosu na dijete:

  • poticati razvoj socijalnih kompetencija kroz razvojno-primjerene i poticajne aktivnosti uključujući i rad na projektima.

U odnosu na odgojitelje:

  • jačati socijalnu kompetenciju kroz stručno usavršavanje i stvaranje poticajnog prostornog, materijalnog i socijalnog konteksta u odgojnim skupinama za zadovoljavanje temelnjih potreba djece
  • pratiti i dokumentirati razvoj socijalnih kompetencija djece i odgojitelja.

U odnosu na roditelje:

  • jačati roditeljske kompetencije putem roditeljskh sastanaka, panoa za roditelje i individualnim razgovorima pružajući podršku roditeljima u poticanju razvoja socijalne kompetencije u djece.

Vanjski prostor u funkciji integriranog učenja, poticanje razvoja motoričkih sposobnosti i navika zdravog načina života

  • svakodnevno promišljati i osigurati različite materijale i igre na vanjskom prostoru
  • šetnje u bližu okolicu vrtića , planirati i provoditi različite sportske aktivnosti na vanjskom prostoru

Očekivani rezultati :

– raznovrsno istraživanje konstruiranje, izražavanje

– planirane aktivnosti dokumentirane i vidljive u svakodnevnom radu

Praćenje, dokumentiranje i individualno planiranje kao bitan segment rada odgojitelja  

  • razvoj različitih tehnika praćenja i dokumentiranja aktivnosti djece i odgojnog procesa u cilju razumijevanja djeteta
  • timska planiranja/refleksije u svrhu dogovaranja daljnjih smjernica rada i pokretanja projekata
  • zapisi dostupni djeci npr. fotografije djece u aktivnostima u centrima, video zapisi, tekstualni zapisi djece i odgojitelja i sl. s ciljem prisjećanja djece na protekle aktivnosti, poticanja suradnje i samoučenja te razvoj projekata temeljenih na interesu djece
  • prezentacija rada skupina i procesa učenja djece kroz dokumentaciju (fotografije, izjave, dječji djece radovi) u zajedničkim prostorima (hol, međuprostori)

Očekivani rezultati 

  • provedena timska planiranja/refleksije po dobi
  • individualna mapa djeteta – uvedeni etnografski zapisi dječjih aktivnosti (fotografije, izjave djece, anegdotske bilješke i sl.) vidljivi u sobi dnevnog boravka i zajedničkim prostorima vrtića
  • tromjesečni, tjedni i dnevni plan planiran suradnički (međugrupna suradnja) na osnovu dnevnih zapažanja i praćenja djeteta, te prepoznavanja interesa kako grupe tako i pojedinog djeteta

Razvijanje ekološke svijesti kod djece 

  • razvrstavanje i recikliranje otpada s ciljem očuvanja okoliša
  • provedba eko projekata

Očekivani rezultati 

  • provedeni i dobro dokumentirani eko projekti u pojedinim skupinama
  • pojedine skupine provode eko aktivnosti i dokumentiraju ih
  • obilježavanje eko datuma
  • sudjelovanje u eko akcijama lokalne zajednici

Očuvanje kulturne baštine 

  • upoznavanje glavnih karakteristika, običaja i povijesti kraja
  • sudjelovanje u običajima
  • upoznavanje tradicijskih plesova i pjesama

Očekivani rezultat 

  • prezentiran rad široj društvenoj zajednici (medijska popraćenost, prezentacije projekata i stvaralaštva djece)
  • sudjelovanje u javnim i kulturnim aktivnostima u organizaciji Grada Samobora

 Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama, svečanostima, posjetima i izletima 

Mjesec:           Događanja:

rujan               Hrvatski olimpijski dan Europski tjedan mobilnosti

listopad           Dani kruha, Dani zahvalnosti za plodove Zemlje, Dječji tjedan, Mjesec hrvatske knjige,

studeni            Tjedan sporta

prosinac          Sv. Nikola, Božić

siječanj           Zimovanje djece

veljača            Fašnik

travanj            Dan planeta Zemlje, Uskrs

svibanj            Izleti, posjete, Dan grada Samobora, dječja olimpijada

lipanj               Cvjetni korzo, ljetovanje djece

Djeca uče „čineći“, aktivno istražujući i surađujući s drugom djecom i odraslima, a poticajno prostorno-materijalno okruženje potiče razvoj djeteta.  Kvalitetno okruženje djeci omogućuje istraživanje različitih logičkih, matematičkih i fizikalnih fenomena i pojava, istraživanja prirode, zvukova, tonova, melodija, glazbe i pokreta, istraživanja različitih likovnih tehnika i različitih mogućnosti njihova korištenja i slično. Komunikacija, osobito kvalitetni odnosi važni su u odnosima sa svim odraslima, a posebice s djecom i odraslima u odgojno-obrazovnom procesu. Za uspješno komuniciranje važno je otvoreno raspravljanje, zajedničko promišljanje, uvažavanje različitih stajališta… Cjelokupna komunikacija i sve odgojno-obrazovne intervencije odgojitelja i ostalih odraslih (ravnatelja, stručnog tima, tehničkog i pomoćnog osoblja) trebaju odražavati poštovanje djece, njihovih potreba i prava. U vrtiću je neophodno jačati kulturu dijaloga svih sudionika.

Čudina-Obradović, M. i Brajković, S. (2009). Integrirano poučavnje, Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak.

Slunjski, E. i sur.  (2014) Nacionalni kurikulum za rani i predškolskog odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Modrić, N. (2016.) Upravljanje problemnim situacijama –UPS model. Zagreb: Politička kultura

Modrić, N. (2013.) Kompetencija odgojitelja za učinkovito uprvljanje problemnim situacijama. Napredak. 154 (3), 427 450.

Modrić, N. (1999.) Lutka vodič za razumijevanje ljudskih potrba i za rješavanje sukoba. Zagreb: vl. Naklada

Slunjski, E. i sur. (2015.) Izvan okvira: kvlitativni iskoraci u shvaćanju i oblikovanju predškolskog kurikuluma. Zagreb: Element